Grad Garešnica

Garešnica je smještena na istočnim obroncima Moslavačke gore i geografski pripada Moslavini. Prostire se na površini od 226,49 km², na 130 metara nadmorske visine. U sastavu je Bjelovarsko-bilogorske županije i nalazi se 44 km južno od županijskog središta Bjelovara, te 17 km od Kutine i auto-ceste Ivanja Reka – Bajakovo.

 

Status grada Garešnica je dobila 17. siječnja 1997. godine i od tada se svake godine taj dan slavi kao Dan grada.

 

Grad Garešnica ima ukupno 23 naselja s 11.552 stanovnika (2011. Godine)

 

Na području Grada Garešnica dvije su reljefne kategorije: nizinska uz rijeku Ilovu i brežuljkasti dio na obroncima Moslavačke gore. Reljef i umjerena kontinentalna klima pogodovali su razvoju poljoprivrede i stočarstva, pa možemo reći da je garešnički kraj tradicionalno poljoprivredo-stočarski kraj. Međutim, tradicionalno poljoprivredno-stočarski kraj mijenja svoju sliku i poimanje poljoprivredno stočarskih djelatnosti. Nestaju mala seoska gospodarstva, primjenjuju se nova tehnička i tehnološka dostignuća pri obradi zemlje i uzgoju stoke, te se osnivaju farme i obrađuju velike površine zemlje. Zbog svojeg brežuljkastog reljefa i umjerene kontinentalne klime, prostor oko Garešnice pogodan je i za razvoj voćarstva i vinogradarstva, a u zadnjih nekoliko godina primjenom nove agrotehničke i tehnološke prakse na garešničkom se području postiže i zavidna kvaliteta uzgojenog povrća.

 

Moslavačka sela i garešnički kraj imaju i dugu tradiciju u proizvodnji meda upravo zbog bogate cvjetne ispaše na obroncima Moslavačke gore. Razvoj industrije nije zagadio okoliš, a upravo je očuvana priroda bez zagađivača dobar preduvjet za proizvodnju zdrave hrane i seoski turizam. Garešnički sajam, koji se održava krajem rujna, odlično je mjesto za prezentaciju hrane proizvedene na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima, gdje se ostvaruje suradnja s ostalim sajmovima toga karaktera.

 

Naselja na području Grada dobro su prometno povezana državnim i županijskim cestama sa susjednim općinama i gradovima. Blizina posavskog prometnog koridora (auto-cesta Ivanja Reka – Bajakovo) Garešnici pruža razvojne prednosti u odnosu na neke dijelove Bjelovarsko-bilogorske Županije.

 

Na kulturno-umjetničkom polju djeluju brojne udruge i kulturno-umjetnička društva koja dostojno prezentiraju bogatu kulturnu tradiciju Grada Garešnice. Gradska galerija otvorena je 2000. godine, a Hrvatski dom spada među starije građevine na području Grada, jer je otvoren još 1931. godine.

 

Povijest Garešnice

Prvi zapisi o Garešnici datiraju iz 1277. Godine kada je kralj Ladislav darovao zagrebačkom biskupu Timoteju posjede oko Garešnice. U knjizi „Crtice iz slavonske povijesti"¨Josip Bosendorfer govori, kako je župa Garešnica bila jedna od 12 župa koje su seprostirale od Siska do Virovitice. Prema podacima, to je početak 12. Stoljeća, a sredinom 14. Stoljeća, Garešnica je naziv posjeda nižih plemića.

 

Postoji nekoliko verzija o nastanku imena Garešnice, a jedna od najčešćih je: „Stanovnici bi na uzvisinama postavljali straže koje bi dojavile dolazak i pojavu Tatara i Mongola paleći vatre, što je bio znak da se stanovnici sakriju i spase.“ Pretpostavka je da je od  gareži tih vatri nastalo ime Garešnica.

 

U vrijeme ugarskog kralja, na području Garešnice je bila granica pečujske i zagrebačke nadbiskupije.

 

Godine 1454. Peschinger ili Pausinger je dobio dozvolu Ladislava V., da smije utvrditi kuriju u „Garegnici“. Od toga doba do danas stoji kaštel negdje blizu Garegnice? Godine 1436. Ladislav Morović zamijeni taj posjed za neke dijelove osuvačkog vlastelinstva sa Pakračkima. Godine 1481. zauzima Garegnicu Andrija Kapitančić Dišnički, ali mu to sve otme 1482. Bolto Bačan na kraljevsku zapovijed. Dio posjeda bio je u vlasništvu Passingera i njihovih rođaka, od kojih su to 1501. kupili Bačani. Josip Bosendorfer Garešnicu veže uz grad Garić i Podgarić, ali Garešnicu valja razlikovati od od Podgarića (Garighalia). Možemo se orijentirati samo po rijeci Ilovi. Važno je znati da niti Ilova nije nosila to ime kroz povijest. U početku se tako zvao samo donji tok gdje se ulijevala Toplica (Topolca) i potok Mečenica koji u novije vrijeme dobiva ime Čavlovica. Uzimajući u obzir donji tok Ilove, Garegnica bi mogla biti Garešnica, a s druge strane i Lokawecz.

 

Prije dolaska Turaka, Moslavina je gusto naseljena. Od 1543. Godine Turci pustoše naše krajeve, a nakon 1552. Ti krajevi padaju pod tursku vlast pa se hrvatsko stanovništvo uglavnom iselilo. Dio stanovništva je odveden u roblje, neki su stradali u turskim pohodima, a neki su pobjegli sve do Gradišća.

 

Tijekom XVII. Stoljeća, Turci su otjerani, a Hrvati se vraćaju u okolicu Čazme, Kutine i Garešnice. Velik broj malih naselja nestaje u tom vremenu, a pretpostavlja se da neka sela mijenjaju svoje nazive i lokacije. Geografskom promjenom stvara se nova slika istočne Moslavine. Garešnica se brže razvija od ostalih naselja u okolici i postaje trgovišno mjesto. Dolaskom prvih židovskih obitelji, otvaraju se trgovine, a tradicijski obrt je na zavidnoj razini toga vremena. Bili su to slijedeći obrti: kovač, mlinar i dr.

 

Svi tradicijski obrti bili su od velikog značenja jer su opskrbljivali stanovništvo Garešnice i okolice s predmetima potrebnima za obavljanje ostalih poslova. Napetkom tehnologije i modernizacijom, neki od obrta nestaju.

 

Važnu ulogu odigrao je carski i kraljevski kapetan u mirovini- Martin Humljan (1840-1921.). Godine 1910., pokreće gradnju pruge Garešnica-Bjelovar, a 1913. Inicijativu za osnivanje Društva za poljepšavanje Garešnice. Društvo sadi drvored kestena, postavljaju se plinsle svjetiljke, osnivaju se diletantska društva.

 

Krajem 1918. godine, osniva se „Diletantsko glumačko društvo“,  1919. društvo „Omladina“, 1923. se osniva nogometni klub „Garić“, bilježi se djelovanje „Hazene“, a dolaskom carskog advokata i bilježnika, Dragana Novosela, Garešnica dobiva i prvo tenisko igralište 1918. godine. Gospodin Novosel 1925. godine, pokreće inicijativu za osnivanje „Hrvatskog sokola“.

 

Kontakt:

 

Grad Garešnica

Vladimira Nazora 20A

43280 Garešnica

telefon: 043/675-930

e-mail: grad@garesnica.hr

web: www.garesnica.hr

Najave događanja

07.07.2017. Zapovijed pod lipom
Srpanj je mjesec kada stanovnici Miklouša i okolnih sela slave svoje starinske običaje i kulturnu tradiciju, te i ove godine od 07.- 09. srpnja po 43.put, KUD "Sloga" u suradnji s Gradom Čazma, Centrom za kulturu i TZ Čazma...